Kanada

Broj stanovnika:: 30.675.398
Gustina naseljenosti: 3 stanovnika na km2.
Gradsko stanovništvo: 77%.
Etničke grupe: britanski potomci 40%, Francuzi 27%, ostali Evropljani 20%, indijanski urođenici i Eskimi 1,5%, azijski doseljenici do 10%.
Glavni jezici: engleski i francuski (oba službena).
Religija: rimokatolička 46%, ostale hrišćanske crkve.

Geografija
Površina: 9.976.140 km2
Položaj: Na severu američkog kontinenta, največa zemlja po površini kopna u zapadnoj hemisferi. (Druga država po veličini u svetu).
Susedi: SAD na J; Aljaska na Z; Grenland na SI.
Topografija: Kanada je prirodom bogata zemlja, koja izlazi na Tihi okean na Z, hladno Boforovo more na S, Hadsonovo more i Atlantski okean. Centralni deo Kanade čine prostrane nizije i visoravni oko Hadsonovog zaliva. Na Z dominiraju stenovite i primorske planine (najviši vrh Mont Logan 6060 m). Na JI plodna nizija u slivu reke Sent Lorens i na severnim obalama Velikog jezera (ta nizija predstavlja najnaseljeniji i najrazvijeniji deo zemlje). Kanada je bogata rekama i jezerima, listopadnim i četinarskim šumama.
Klima: Na J kontinentalna, na S polama i subpolarna, na JI, pored Atlantika, i na Z, pored Pacifika, umerena i vlažna; na visokim planinama planinska.

Glavni grad: Otava -1 mil.
Veći gradovi: Toronto (4,3 mil.), Montreal (3,3 mil.), Vankuver (1,8 mil.), Edmonton (890.000), Kalgari (830.000), Kvebek
(672.000), Vinipeg (670.000), Hamilton (625.000).

Kanada glavni grad
Državno uređenje
Tip: konfederacija sa parlamentarnom demokratijom. Britanska kraijica je formalni šef države.
Teritorijalna podela: 10 provincija i 2 teritorije: Alberta, Britanska Kolumbija, Manitoba, Novi Brunsvik, Nju Faundland, Nova Skotija, Ontario, Ostrvo princa Edvarda, Kvebek, Saskačevan i teritorije Jukon i Severozapad.
Vojska: 2% BDP<1993). Aktivni sastav: 78.100.

Privreda
Industrija: jedna od 7 najrazvijenijih zemalja sveta; cma i obojena metalurgija, automobilska, brodogradnja, avionska, železnička, mašinska, elektrotehnička, hemijska, elektronska, farmaceutska, petrohemijska, drvna, tekstiina, prehrambena.

Glavni usevi: pšenica, ječam, kukuruz, ovas, raž, šećema repa, soja, ianeno seme, duvan, krompir, voće, povrće.
Rude i minerali: nafla i prirodan gas (treće mesto u svetu), ugaij, gvožđe, nikl (prvo mesto u svetu), cink (prvo mesto), molibden (treće mesto), volfram (treće mesto), bakar, olovo, platina, zlato (treće mesto), srebro, azbest, uran, antimon, kobalt, titan, magnezijum.
Ostali resursi i proizvodnja: hidro-energija, šume (po bogatstvu četinarskih šuma druga u svetu); rezerve sirove nafte: 5,1 mlrd. barela.
Obradiva površina: 5%.
Stočni fond: goveda 11,8 mil., svinje 10,6 mil., ovce 662.000.
Ulov ribe: 1,1 mil. mt.
Radna snaga: 15,1 mil. (74% u uslužnim delatnostima, 14%, u industriji i proizvodnji, 4% u poljoprivredi).
Nezaposlenost: 9,7%.
Izvoz: 195,4 mlrd. USD (motorna vozila, drvo, celuloza i hartija, gas, petrohemijski proizvodi, mašine, aluminijum, telekomunikacijska oprema).
Uvoz: 169,5 mlrd. USD (hemikalije, gorivo, vozila i delovi, roba široke potrošnje, računarska i komunikacijska oprema i delovi).
Glavni ekonomski partneri: SAD, Japan, EU, Meksiko, Južna Koreja, Tajvan, Kina.

Finansije
Novčana jedinica: kanadski dolar : 1 USD = 1,37 kan. dolara)
Bruto nacionalni dohodak: 721 mlrd. USD.
Prihod po glavi stanovnika: 25.000 USD.
Inflacija: 1,4%.

Saobraćaj
Glavne luke: Vankuver, Tander Bej, Montreal, Kvebek, Hamilton, Halifaks.
Drumski saobraćaj 16,8 mil. putničkih i privrednih vozila. Civilni vazdušni saobraćaj 224, aerodroma sa redovnim linijama; međ. aerodromi Toronto, Montreal, Otava, Kvebek, Vankuver, Halifaks, Kalgari.

Sredstva komunikacije
TV prijemnici: 1 na 1,6 osoba.
Radio-aparati: 1 na 1,3 osobe.
Telefoni: 1 na 1,3 osobe.
Dnevna štampa: 195 primeraka na 1000 stanovnika.

Zdravstvo
Prosečni životni vek: 75 god. muškarci, 82 god. žene. Rođenih (na 1000 st.): 14. Umrlih (na 1000 st.): 7.
Prirodni priraštaj:: 1%.
Broj bolničkih kreveta: 1 na 149 osoba.
Broj lekara: 1 na 484 osobe.
Smrtnost novorođenčadi (na 1000 živorođenih): 6.

Obrazovanje
Pismenost: 99%.

Članstvo u međunarodnim organizacijama:
UN, OECD, KOMONVELT, NATO.

Infobanka
Međunarodni pozivni broj: ++ 1.
Vremenska zona: zimi -5GMT, leti -4GMT (Montreal).

Međunarodni aerodromi: Montreal, Toronto, Otava, Kvebek, Vankuver, Halifaks, Kalgari.
Prosečna temperatura: zimi -11°C, leti +20°C (Montreal).

Državni praznik: 1. jul.

Kanada - Quebec
Ovo je prvo značajno naselje u Kanadi i Francuskom nadahnut povijesni okrug Quebeca koji je proglašen zaštićenim mjestom Svjetske baštine UNESCO-a. Granitne kuće s crepovima od škriljevca okružuju famozni i romantični Chateau Frontenac, nudeći panoramski pogled na živopisnu rijeku St. Lavvrence u podnožju.
Vieux-Quebec ili Stari Quebec, zidinama je zatvoren stari grad koji obuhvaća dva područja: Basse-Ville (Donji grad) i Haute-Ville (Gornji grad). Oba su dijela u potpunosti nastanjena francuskim govornicima koji se izuzetno ponose svojim naslijeđem. Basse-Ville, izvorna kolonija, smjestio se u podnožju Cap Diamanta i to je područje kafića i butika, nekoć dom trgovaca i lađara. Haute-Ville, utvrđen zidinama i uspinjačom povezan s Basse-Ville, ističe se europskom arhitekturom i stilom gradnje. Kafići s terasama, kočije i popločene ulice prevladavaju njime.
Dok šećete plinski osvijetljenim uličicama Gornjeg grada, mogli biste naletjeti na drevni samostan i muzej te gotovo skrivenu, djelomično zvjezdoliku Citadelle, najveću skupinu utvrđenih zgrada u Sjevernoj Americi, iako nijedan hitac tu nije ispaljen. Šetalište Dufferin u povišenom dijelu grada nudi veličanstven pogled na rijeku i planinu.


Baziliku Notre-Dame također se isplati posjetiti. Njezina unutrašnjost, sagrađena ponovno nakon požara koji je buknuo 1922. godine, neobarokna je stila i prikazuje slike i blaga iz francuskog režima, dok je njezin izvorni eksterijer, sagrađen 1647. godine, većim dijelom rekonstruiran 1771.
Veličanstven Chateau Frontenac, na Cap Diamantu, iskonsko je obilježje grada. Riječ je o velikom modelu dvorca iz doline francuske rijeke Loire, a može ga se vidjeti iz gotovo svake gradske četvrti.

Posjetite li ovaj prekrasan grad ljeti, iskoristite priliku i odslušajte neki od besplatnih koncerata koji se nude u zapanjujućem Pare des Champs-de-Bataille. Ovaj park površine 108 ha ima više od 5000 stabala, travnatih brežuljaka, spomenika i fontana, kao i nevjerojatan umjetnički muzej zvan Musec du Ouebec. Park je ujedno dom Plains of Abraham (Abrahamove nizine), gdje su se 1759. general Wolfe i Marquis de Montealm borili u bici koja je okončala francusku vladavinu u Sjevernoj Americi.
Nastavite li kratku šetnju niz Breakneck Stairs (Vratolomne stube), doći ćete u Rue Sous-le-Fort u Donjem gradu i odavde možete nastaviti prema slikovitom Place Rovale, srcu sedamnaestostoljetne industrije i trgovine. Dok ste ovdje, obavezno posjetite Muzej civilizacije.

Banff, bogatstvo kanadske prirode


U jesen 1883. godine, dva kanadska radnika Pacifičke Železnice naišli su na pećinu sa toplim izvorom smeštenu na istočnim slapovima planine Rocky Mountain. Od tog skromnog otkrića je rođen Banff Nacionalni Park, prvi kanadski nacionalni park, i treći po veličini u svetu. Prostirući se na preko 6.641 kvadratnih kilometara, sa obiljem dolina, planina, glečera, šuma, livada i reka, Banff Nacionalni Park je jedno od glavnih svetskih turističkih destinacija. Posetioci se mogu opustiti kupajući se u toplim izvorima, šetati obalom jezera Louise, provesti noć u istorijski poznatom Banff Springs hotelu, ili se voziti Icefields Parkway putem do susednog Jasper Nacionalnog Parka.