Nemačka

First topic message reminder :



Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sFrancuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjema za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".

Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.

Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).

Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).

Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.

Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.

Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.

13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.

Baden-Baden je grad u jugozapadnoj Nemačkoj, u saveznoj državi Baden-Virtemberg. Nalazi se u zapadnom podnožju planine Švarcvald, na obalama reke Os. Ovaj grad je svetski poznata banja, mineralno lečilište, letovalište, a poznat je i po međunarodnim kulturnim događajima, šahovskom turniru i kazinu. Neke od najpoznatijih ličnosti koje su boravile ili živele u Baden Badenu su Dostojevski, Turgenjev, Brams i Klara Šuman.

Baden-Baden nikad nije bio utočište za one plitkog džepa. Još od 16. veka kada je grad na termalnim izvorima postao sedište pogranične grofovije Baden, ovo mesto je pružalo utočište bogatima i slavnima. Od kraja 18. veka Baden-Baden je, nakon novih političkih podela, postao svojevrsna evropska letnja prestonica. Evropsko visoko društvo zime je tako provodilo u Parizu, a leta u malim, ali luskuznim banjama usred Švarcvalda.

Stari grad

Lutajući ulicama starog grada u Baden-Badenu, savršen je način da istražite njegovu arhitekturu pod uticajem baroka, kao i da posetite brojne male trgovine nakitom i antikvitetima, galerije i kafiće koje čine svoje značajne čari. Ostale istaknute tačke uključuju gotičku crkvu Stiftskirche iz 1467. godine i grobom grofa Ludviga Vilhelma, poznatog kao Turkenlouis, koji je ovde umro 1707. godine. Manastir vaskrsenja hristovog iz 17. veka takođe je vredan posete.

Park Lichtentaler Allee

Predivni Lichtentaler Allee, park i arboretum u srcu Baden-Badena, jedno je od najlepših mesta u ovom gradu. Nalazi se na zapadnoj obali reke Oos i prati ga stara staza koja datira iz sredine 17. veka. To je divno mesto za šetnju, medju više od 300 vrsta drveća kao što su kesteni, magnolije, limete, hrastovi i javori. Vrhunac je Gonneranlage, predivan secesijski vrt sa više od 400 različitih vrsta ruža.
(izvor, flynaissus.com)

Kupatila Friedrichsbad i Karakala

Pre više od 2.000 godina, rimljani su iskoristili lekovita svojstva u desetak termalnih izvora koji se spuštaju ispod zemlje, a danas 800.000 litara vode dnevno hrani elegantnu modernu banju Karakala (Caracalla). Raniji Friedrichsbad, rimsko-irska kupatil koja se nalaze u blizini, nudi luksuzni spa tretman u 17 faza u prekrasnom 130-godišnjem romanskom stilu. Centar za kupanje i terapiju od 4.000 kvadratnih metara u spa centru Karakala uključuje dva kružna bazena i veliku centralnu fontanu, kao i tople i hladne pećine, bazene, saune, tekući kanal i vodene mlazeve, koje se napajaju izvorima od kojih voda raste na temperaturi od 69 stepeni Celzijusa.

Planina Merkur

Najduža i najskuplja žičara u Nemačkoj prevozi turiste do vrha planine Merkur dužine 2.191 m, dosežući nagibe do 54%. Za još širi pogled, jednom na vrhu, možete se voziti besplatnim liftom do platforme za posmatranje kamene Merkur kule, iz koje se vidi panorama koja obuhvata gornji Rajn, planine Švarcvald , grad Karlsruhe i Strasbourg u Francuskoj. Na vrhu se nalazi restoran, dečije igralište, mnogo trave i označene staze koje vode do više vidikovaca i rezervata za divlje životinje. Autobus 204 ili 205 odvešće će vas iz centra grada do železničke bazne stanice (možete kupiti kombinovanu kartu u autobusu). Vikendom ovo mesto može biti puno ljudi, jer je Merkur veoma popularno mesto za posetioce.

Stari dvorac Hohenbaden

Izgradjen davne 1102.godine, dvorac Hohenbaden - često nazvan Altes Schloss, ili Stari dvor - nudi predivan pogled na Baden-Baden i okolnu prirodu. Izgrađena od strane grofova Limburga (kasnije nazvanih Margravesi Baden-Baden) početkom 12. veka, najstariji deo dvorca je gornji Hermannsbau, dok je gotički donji dvorac izgrađen početkom 1400-ih.

Muzej Frieder Burda

Posvećen isključivo umetnosti dvadesetog i dvadeset prvog veka, Muzej Frieder Burda skoncentrisan je na klasični modernizam i savremenu umetnost sa zbirkom od oko 1000 slika, skulptura, fotografija i dela na papiru. Upečatljiva zgrada je dizajnirana od strane arhitekte Ričarda Meiera kako bi predstavila duh same kolekcije, i kako bi maksimizirala efekte promene prirodnog svetla na umetnost koja je ovde prikazana, te da bi se uklopila u krajolik parka Lichtentaler Allee.

Sama kolekcija je veoma lična, inspirisana fascinantnošću Friedera Burde za boje i emocionalne ekspresivne kvalitete slikarstva. Jedna od najpoznatija muzejskih znamenitost su svakako zbirke kasnijih dela Pabla Pikasa.

Kurgarten

Uz Kurhaus, Kurgarten (bašta) je središte kulturnog i društvenog života grada. Od proleća do jeseni, cvetni tepisi se menjaju zajedno sa godišnjim dobima. Okružen mnogim najboljim atrakcijama u Baden-Badenu, kao i brojnim prodavnicama, galerijama, kafićima i restoranima, to je poprište mnogih događanja i festivala, uključujući Badener Sommernachte (Badenske letne noći) i letnji koncerti u Bandshell-u. Jedna od zaista impozantnih stvari u Baden-Badenu u decembru je pijaca na jednom od najljepših božićnih pijaca u Nemačkoj, ispunjena finim rukotvorinama i tradicionalnim pekarskim proizvodima i ukrasima. Okrenuta ka Kurparku je veličanstvena fasada Kurhaus-a, raskošno uređenog kazina koji ugošćuje veoma važne društvene događaje.

Vodopad Geroldsau

Šest metara visok vodopad na Grobahu, slikovito pada u stenoviti bazen okružen rododendronima. (Najbolje vreme da posetite Baden-Baden kako bi videli rododendrone u cvatu je od kraja aprila do početka juna.) Slikar Gustave Courbet i kompozitor Džones Brahms, rodom iz Baden-Badena, pronašli su inspiraciju u ovom mirnom, slikovitom mestu, do kojeg možete doći kratkom šetnjom stazom uz Grobach. Vodopad je polazna tačka za nekoliko šumskih rampi po dobro označenim stazama.

Trinkhalle (Pumpna stanica)

Impresivna kolonada pored Kurhausa izgrađena je kao prostorija za pumpe, u kojoj su mogli da piju lekovite vode. Ovde možete šetati ispod 16 korintskih stubova, da biste se divili 14 zidnim slikama umetnika Jakoba Gotzenbergera, koji ukrašavaju 90-metra dugačku arkadu. Oni prikazuju različite scene u regionu, kao i mitove i legendeovog kraja. Trinkhalle je izgradio Heinrich Hubsch između 1839. i 1842. godine, kako bi upotpunio fasadu Kurhausa, koja je tada bila glavna zgrada banje.

Festpielhaus (Zgrada opere)

Festspielhaus Baden-Baden je nadaleko poznata širom Nemačke, zbog svoje veličine - sa 2.500 mesta, kao najveća opea u zemlji. Izgrađena 1998. godine, ova dobro osmišljena koncertna dvorana ugošćuje brojne nastupe od septembra do jula, uključujući i mnoge svetske premijere, i redovna je stanica za visoko cenjene orkestre kao što su Bečka filharmonija, kao i vrhunski orkestri iz svih krajeva sveta. Često rangiran kao jedan od najboljih objekata te vrste u Evropi.

Muzej Faberge

Ovaj muzej otvoren je 2009. godine, a posvećen je čuvenom ruskom zlataru Karl Petru Fabergeu. Vrhunac kolekcije od preko 700 komada je Rothschild Faberge Egg, napravljen 1902. godine i procenjen na više od 11 miliona evra. Druge stavke uključuju i poslednje Faberge Egg ikada proizvedeno i Karelijsko jaje iz 1917. godine, napravljeno od breze i zlata i obloženo dijamantima. Pored bajkovitih uskršnjih jaja i nakita, Faberge je stvarao kutije, svećnjake, satove i činije. Godine 1913, kada je dinastija Romanova proslavila 300 godina vladavine, Faberge je stvorio nakit za tu priliku; Muzej Faberge prikazuje više od 20 zlatnih broševa koji su dizajnirani za tu priliku.