Foto-forum
nije teško biti fin,registracija za 3 sec i obavezno predstavljanje!!!
posle registracije neophodno je ulogovati se ...dakle korisničko ime i lozinka i slobodno krstarite forumom


ugodan boravak želi vam Zoki sa ekipom urednika
Foto-forum
nije teško biti fin,registracija za 3 sec i obavezno predstavljanje!!!
posle registracije neophodno je ulogovati se ...dakle korisničko ime i lozinka i slobodno krstarite forumom


ugodan boravak želi vam Zoki sa ekipom urednika
Foto-forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


The World in Photos
 
PrijemEventsRegistruj sePristupi
Zadnje teme
» ...a ruža je ruža...
Danska - Page 10 I_icon_minitimeDanas u 8:53 od Zoki

» Divlje životinje
Danska - Page 10 I_icon_minitimeDanas u 8:52 od Zoki

» Vremeplov-Na današnji dan
Danska - Page 10 I_icon_minitimeDanas u 8:50 od dođoška

» Ptice
Danska - Page 10 I_icon_minitimeDanas u 8:49 od Zoki

» fotografija meseca mart 2024
Danska - Page 10 I_icon_minitimeDanas u 8:46 od Zoki

» Festival limuna u francuskom gradiću Menton
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 18:44 od dođoška

» Galapagos
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 18:11 od dođoška

» Fracuska Polinezija
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 17:58 od dođoška

» Farska ostrva
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 17:51 od dođoška

» Egipat
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 17:49 od dođoška

» Bali
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 17:27 od dođoška

» Šruzberi-Shrewsbury
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 17:15 od dođoška

» Adelejd
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 15:33 od dođoška

» Nju Orleans
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 14:26 od dođoška

» Aljaska
Danska - Page 10 I_icon_minitimeJuče u 14:22 od dođoška

Traži
 
 

Rezultati od :
 

 


Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
dođoška (236743)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Zoki (181547)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Ружа (169543)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
maraja (122180)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
BlackW (111592)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Doktor M (79536)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Daca* (74450)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
biljana (64935)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
djadja (61062)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Brzi (57960)
Danska - Page 10 I_vote_lcapDanska - Page 10 I_voting_barDanska - Page 10 I_vote_rcap 
Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Add This
Bookmark and Share




Napiši novu temu   Odgovori na poruku
 

 Danska

Ići dole 
+4
Dejan
djadja
Suzy
Katy
8 posters
Idi na stranu : Prethodni  1 ... 6 ... 8, 9, 10 ... 14 ... 20  Sledeći
AutorPoruka
Katy
Član
Član
Katy


Ženski
Broj poruka : 42297
Datum upisa : 01.01.2011
Lokacija Lokacija : Srbija

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeSre 18 Jul 2012 - 12:49

First topic message reminder :

Danska - Page 10 67861310



Danska (Danmark; Kraljevina Danska/Kongeriget Danmark), država u sjevernoj Europi. Obuhvaća poluotok Jylland i skupinu od 393 otoka, od kojih su najveći Sjælland, Fyn, Lolland, Falster i Langeland, te Bornholm (u Baltičkom moru); Nørrejyske Ø (danski: Sjevernojyllandski otok) ili Vendsyssel-Thy, iako odvojen od kopna fjordom Lim i kanalom Thyborøn, smatra se uglavnom dijelom Jyllanda. Ukupna je površina 42 925 km². Danskoj pripadaju i Ferojski otoci (danski Færøerne, ferojski Føroyar) u Atlantskom oceanu te otok Grenland. Na kopnu graniči jedino s Njemačkom na jugu (68 km); na zapadu izlazi na Sjeverno more, a morski prolazi Skagerrak, Kattegat i Øresund odvajaju je od Norveške i Švedske na sjeveru i istoku. Duljina obale iznosi 8509 km.


Prirodna obilježja
Poluotok Jylland (29 788 km² ili oko 2/3 Danske) prostrana je valovita ravnica s brežuljcima, od kojih je najviši Møllehøj (171 m). Danska je građena pretežno od tercijarnih (pješčenjaci, gline) i kvartarnih naslaga; mjestimično se pojavljuju slojevi krede (sjeverni Jylland, jugoistočni dio otoka Sjællanda) i vapnenca (jugoistočni Sjælland). Iznimka je otok Bornholm, koji je građen od prekambrijskih granita. Na oblikovanje reljefa najjače je utjecalo pleistocensko ledeno doba. Cijeli sjeverni dio Danske bio je pokriven ledom, a južni nanosima pijeska iz ledenjačke vode. Osnovne značajke reljefa tvore nizovi morena, koji se pružaju od sjevera prema jugu, te pješčane naplavine. Uza zapadnu obalu poluotoka Jyllanda pružaju se lagune odvojene od mora pojasom dina. Dugački plitki fjord Lim odvaja krajnji sjeverni dio poluotoka (Nørrejyske Ø ili Vendsyssel-Thy) od ostaloga dijela. Istočna je obala razvedena mnogobrojnim fjordovima.
Klima je oceanska (ljeta su svježa, a zime blage), osobito u zapadnom i sjevernome dijelu poluotoka Jyllanda. Prosječne su ljetne temperature na jugu i istoku više nego na sjeveru i zapadu. Srednja temperatura zraka u srpnju kreće se od 15 °C na zapadu do 17 °C na istoku, a u veljači od 0,5 °C na zapadu do –1,0 °C na otoku Bornholmu. Zapadna je obala osobito izložena vlažnim oceanskim vjetrovima. Godišnji prosjek oborina iznosi 650 do 800 mm, a u području Velikoga Belta 400 do 500 mm. Oborina ima tijekom cijele godine (prosječno 171 dan s oborinama godišnje), s maksimumom u kolovozu i listopadu.

Rijeke su kratke, nepogodne za plovidbu. Najdulja je rijeka Gudenå (176 km). Jezera su mnogobrojna u pobrđu središnjega Jyllanda i na otocima; najveće je jezero Arresø (39,7 km²) na otoku Sjællandu.

U šumskome pokrovu, koji potječe iz druge polovice XIX. st., a zauzima 12,7% od sveukupne površine (2016), prevladavaju četinjače (smreka). Šume se racionalno iskorištavaju i obnavljaju. Obrađeno je 61,1% površine, a pod močvarama je 5,3% teritorija.


Stanovništvo
U Danskoj živi 5 748 769 st. (2017); sa 133,9 st. na 1 km² ubraja se u gušće naseljene europske države. Najgušće su naseljeni otoci (Sjælland, 324 st./km²) i istočna obala poluotoka Jyllanda. Stanovništvo je uglavnom etnički homogeno; Danaca je 91,6% (2017), a od stranaca (484 986 st. ili 8,4% ukupnoga stanovništva) najviše ima građana Europske unije (41,7% ukupnoga broja stranaca; najviše je Poljaka, 37 639, Rumunja, 25 295, i Nijemaca, 24 435), Sirijaca (31 044) i Turaka (28 099). U južnome dijelu Jyllanda, uz granicu s Njemačkom, kao autohtono stanovništvo i narodnosna manjina žive Nijemci. Službeni je jezik danski, a na jugu zemlje govori se i njemački. Stanovnici su uglavnom evangelici luterani (75,9%, 2017), a ima i muslimana (3,7%), rimokatolika i dr. Broj stanovnika u stalnom je porastu; 1901. godine u Danskoj je živjelo 2,4 milijuna stanovnika, 1959. godine 4,3 milijuna, 1980. godine 5,1 milijun, a 2000. godine 5,3 milijuna stanovnika. U razdoblju 2012–16. prosječni godišnji porast broja stanovnika Danske iznosio je 0,6%, što je više bila posljedica useljavanja nego prirodnoga priraštaja (0,1%, 2012–16). Sredinom 1990-ih najviše se useljavalo stanovništvo s područja bivše SFRJ, u novije doba prevladavaju useljenici s radnim dozvolama iz Poljske, Rumunjske i Njemačke, a u 2016. najviše je imigranata došlo iz Sirije, SAD-a, Rumunjske i Njemačke. Natalitet je nizak (10,8‰, 2016), a mortalitet visok (9,2‰); smrtnost dojenčadi vrlo je mala (0,3‰, 2016). Populacija Danske među mlađima je u Europskoj uniji: u dobi je do 14 godina 16,8% stanovništva, od 15 do 64 godine 64,4%, a u dobi od 65 i više godina 18,8% stanovništva (2016). Očekivano trajanje života je među najvišima u Europi; za žene iznosi 82,8 godina (2016), a za muškarce 78,8 godina. Ekonomski je aktivno 2 894 000 st. (2017), od čega je nezaposleno 5,7% (2017); u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 2,1%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 18,8%, a u uslužnim djelatnostima 79,1% zaposlenih (2017). Sveučilišta su u Kopenhagenu (najstarije je osnovano 1479), Aarhusu (1928), Odenseu (1966), Roskildeu, Aalborgu. Glavni je grad Kopenhagen (København) sa 602 481 st., a šire gradsko područje (Veliki Kopenhagen s Frederiksbergom i Gentofteom) ima 1nbsp;295 686 st. Ostali su veći gradovi (2017) Aarhus (prije Århus, 269 022 st.), Odense (176 683 st.), Aalborg (Ålborg, 113 417 st.), Esbjerg (72 261 st.), Randers (62 563 st.), Kolding (60 300 st.) i Horsens (58 480 st.); u gradovima živi 87,9% stanovništva (2017).

Gospodarstvo
Glavna su gospodarska obilježja Danske ekonomska stabilnost s rastućim BDP-om (po stanovniku je među najvišima u svijetu), velik udjel vanjske trgovine u njegovu stvaranju, te niska stopa nezaposlenosti (2018. oko 5%), uz znatnu socijalnu sigurnost građana. Danska je po gospodarskim pokazateljima među vodećim članicama EU-a (u Europskoj zajednici je od 1973). Godine 2017. vrijednost BDP-a bila je 324,8 milijarda USD, a 2018. je 352 milijarde USD; BDP po stanovniku je oko 60 730 USD (2018). U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora (75,8%), a slijede industrijski (22,9%) i poljoprivredni (1,3%). Proizvodnja hrane je visoko tehnološki razvijena (industrija mliječnih i mesnih proizvoda, preradba ribe i dr.), kao i mnoge ostale industrijske grane (naftna, strojarska, elektronička, kovinska, brodograditeljska, farmaceutska, tekstilna, kemijska, drvna i dr.). Od prirodnih bogatstava važnija su ležišta nafte i plina u Sjevernome moru. Iako postupno smanjuje proizvodnju nafte (2008. proizvodila je oko 287 000 barela na dan, a 2018. oko 116 000 barela), Danska je ostala među većim europskim proizvođačima (2018. iza Norveške i Velike Britanije). Pojedine su danske kompanije svjetski poznate te među vodećima u svojoj djelatnosti i početkom 2000-ih: Carlsberg (osnovan 1847; proizvodnja piva i drugih pića), Maersk (osnovan 1904; transportne i logističke usluge i energetika), Novo Nordisk (osnovan 1923; farmaceutska industrija), Lego (osnovan 1932; proizvodnja igračaka i dr.). Međunarodna trgovina robom i uslugama čini najveći dio BDP-a; vrijednost izvoza 2017. bila je 113,6 milijarda USD, a uvoza 94,9 milijarda USD. U izvozu prednjače strojevi, električni uređaji, hrana, lijekovi, namještaj i dr. Najviše uvozi sirovine i industrijske poluproizvode, strojeve i opremu, žitarice, robu široke potrošnje i dr. Prema udjelu u izvozu (2017) vodeći su partneri Njemačka (15,5%), Švedska (11,6%), Velika Britanija (8,2%), SAD (7,5%), Norveška (6%), Kina (4,4%) i Nizozemska (4,4%). Najviše uvozi iz Njemačke (21,3%), Švedske (11,9%), Nizozemske (7,8%), Kine (7,1%), Norveške (6,3%) i Poljske (4%). Veličina je javnoga duga 35,3% BDP-a (2017).

Promet
Danska ima veliku prometnu važnost; preko njezinih otoka ostvarena je cestovna i željeznička veza između srednje i zapadne Europe sa Skandinavijom. Otok Fyn s poluotokom Jyllandom spajaju dva mosta, a od 1998. s otokom Sjællandom povezan je preko Velikoga Belta (Storebælt) cestovnim mostom (13,4 km) i željezničkim mostom (6,6 km) s tunelom (8 km). Kopenhagen (otok Sjælland) povezan je od 2000. preko prolaza Øresunda s Malmöom (Švedska) cestovnom i željezničkom vezom dugom oko 16 km (tunel 4 km, umjetni otok Peberholm 4 km i most u dvije razine 7,8 km). Cestovna je mreža duga 74 497 km (2016), od čega je autocesta i brzih cesta 1237 km, a željeznička mreža 2573 km (elektrificirana 642 km, 2016). Danski su otoci međusobno i s kopnenim područjem osim mostovima i podmorskim tunelima povezani i trajektnim linijama. Od 111 trgovačkih luka 28 ih je imalo promet veći od 1 milijun tona (2015); prema prometu najveća je naftna luka Statoil (8,1 milijun tona, 2016), a od trgovačkih luka najveće su Aarhus (8,0 milijuna tona), Fredericia (7,7 milijuna tona) i Kopenhagen (7,6 milijuna tona). Od 70-ak putničkih luka čak 32 imaju godišnji promet veći od 200 000 putnika; najprometnije su trajektne luke Helsingør (19% ukupnoga putničkog brodskog prometa ili oko 6 milijuna putnika, 2016) i Rødby Færgehavn (15% ili 4,8 milijuna putnika). Zračni je promet vrlo živ; glavna je zračna luka Kopenhagen (Kastrup; promet 29,0 milijuna putnika, 2016), a veće su još Billund (3,0 milijuna putnika), Aalborg i Aarhus.

Novac
Novčana je jedinica danska kruna (krone, kr; DKK); 1 danska kruna = 100 era (øre).

Povijest
Područje Danske naseljeno je od paleolitika. S toga se područja, koje je bilo dio pradomovine germanskih plemena, polovicom V. st. sele Juti i Angli, a na nj se naseljuju Danci iz Skandinavije, koji do VIII. st. postaju najbrojnije pučanstvo. Danci su se uskoro sukobili s Frižanima (Frizijcima), koji su u svojim rukama držali svu pomorsku i kopnenu trgovinu na području Sjevernoga mora. Tijekom dvaju stoljeća izgrađuje se u Danskoj državna organizacija i flota, koja je na početku IX. st., osobito za kralja Göttrika, postigla znatne uspjehe u borbi protiv Frižana. U drugoj polovici X. st. uspjelo je Haraldu Blåtandu, sinu kralja Gorma, sjediniti Dansku. On se i pokrstio oko 960. Kada je zbog pljačke danskih Vikinga došlo 1002. do pokolja Danaca u Engleskoj (Danska večernja), poveo je Haraldov sin Sven Tveskæg vojnu i osvojio velika područja Engleske 1013. Njegov je sin Knut bio kralj Danske, Engleske i, od 1028., Norveške. Nakon njegove smrti odvojile su se Norveška i Engleska, a sama Danska bila je ugrožena napadajima Baltičkih Slavena. Nakon kratke vladavine norveškoga kralja Magnusa, na dansko je prijestolje došao Knutov nećak Sven Estridsøn, čiji su nasljednici vladali do 1448. Njegov je sin Knut IV. (1080–86) posljednji danski vladar koji je htio osvojiti Englesku. Od XII. st. Danska se borila za prevlast na Baltičkome moru s Baltičkim Slavenima i s njemačkom ekspanzionističkom politikom na Istoku. Godine 1184. pobijedio je kralj Knut VI. pred Greifswaldom slavensku flotu i, proširivši svoju vlast na neka područja Baltičkih Slavena, prozvao se kraljem Slavena. Knutov sin Valdemar II., osvojivši Estoniju 1219., zadao je težak udarac njemačkoj kolonizaciji i trgovini na Baltiku. Lübeck i Hamburg, zajedno s nekim njemačkim feudalcima poduzeli su protuudar i 1227. pobijedili Dance kraj Bornhöveda. Otad su hanzeatski gradovi uzeli u svoje ruke trgovinu s danskom obalom. Trgovačkoj premoći hanzeatskih gradova u Danskoj pogodovale su unutarnje borbe koje su se, osobito u XIV. st., vodile između vladara i plemstva. Valdemar IV. pobijedio je 1362. hanzeatsku flotu, ali je nakon vojne intervencije Hanze i njezinih saveznika bio prisiljen sklopiti mir u Stralsundu 1370. Danska je priznala hanzeatskim gradovima sve dotadašnje privilegije, prepustila im neka područja i obvezala se da neće birati kralja bez pristanka Hanze. To je bio jedan od najtežih danskih poraza.
Valdemara IV. naslijedila je, kao regentica maloljetnomu sinu, kći Margareta, žena norveškoga kralja Hakona VI. Ona je uskoro zavladala Norveškom i Švedskom; ta personalna unija sankcionirana je 1397. u tzv. Kalmarskoj uniji (do 1523). Njezin nasljednik Erik VII. sukobio se, zbog promicanja interesa danske trgovine, s Hanzom i izgubio Schleswig (Slesvig). Nakon Erikova povlačenja dolazi s Kristijanom I. (1448–81) na dansko prijestolje dinastija Oldenburg, koja je vladala sve do 1863. Švedska se na početku XVI. st. izdvojila iz unije s Danskom, u kojoj je ostala samo još Norveška (do 1814). Negativan odnos Kristijana II. prema Hanzi bio je povod sukobu s Lübeckom (1522), koji je doveo na dansko prijestolje vojvodu od Schleswig-Holsteina kao Fridrika I. Za njegove vladavine u Dansku počinje prodirati reformacija. Njegovi nasljednici pokušali su ratovima sa Švedskom ponovno ostvariti uniju, ali bez uspjeha. Kristijan IV. morao je 1645. sklopiti u Brömsebru mir, kojim je ustupio Švedskoj neka danska područja. Jednako nepovoljan mir sklopio je sa Švedskom i Fridrik III. (u Roskildeu, 1658). Potkraj XVII. st. stječe Danska posjede u Zapadnoj Indiji. U to doba i u početku XVIII. st. traju i dalje sukobi sa Švedskom; Sjeverni rat (1700–21) donio je Danskoj u posjed Schleswig.

Gotovo cijelo XVIII. st. proživljava Danska u relativnome miru. Danska trgovina pokazuje sve zamašnije uspjehe; u isto doba počinje koloniziranje Danaca na Grenlandu. Za Kristijana VII. (1766–1808) donesene su, u okviru europskih prosvjetiteljskih težnji, važne reforme, među kojima ukidanje kmetstva (1788), sloboda tiska i uvođenje osnovnog školstva. Za Napoleonovih ratova Danska je ostala neutralna, ali je nastojala da iz te neutralnosti njezina trgovina izvuče što više koristi. Time je došla u sukob s Velikom Britanijom (1801. uništena danska flota kraj Kopenhagena, 1807. bombardiran Kopenhagen i dio flote ustupljen Velikoj Britaniji). Pristavši uz Napoleona, Danska je osjetila posljedice njegovih neuspjeha: mirom u Kielu morala se odreći Norveške i Helgolanda, a dobila je Lauenburg. Za Kristijana VIII. (1839–48) nastupilo je razdoblje mira i prosperiteta. U liberalnim krugovima nastaje ideja »skandinavizma«, užeg povezivanja Danske, Norveške i Švedske. Za Fridrika VII. (1848–63) donesen je zakon o širokim građanskim slobodama i općem pravu glasovanja (1849). Danska je zbog Schleswig-Holsteina 1848. ušla u rat protiv Pruske, koji se završio potpisivanjem tzv. Londonskoga protokola (1852). Rat se, međutim, ponovno nastavio 1864. i iste godine završio mirom u Beču, po kojem je Kristijan IX. (1863–1906) morao prepustiti vojvodstva Schleswig, Holstein i Lauenburg Austriji i Pruskoj. Nakon tog poraza Danska ne vodi aktivnu vanjsku politiku, već se posvećuje unutrašnjemu jačanju; 1890-ih donose se napredni socijalni zakoni, zbog čega dolazi na glas uzorne socijalne države. Ustavne borbe za vladavine Kristijana X. (1912–47) uzrokovale su promjenu ustava 1915. U I. svjetskom ratu Danska je bila neutralna; unatoč tomu njezina je trgovina u to doba mnogo stradala zbog britanske blokade. Godine 1917. prodaje svoje Karipske otoke SAD-u. Od 1918. Island se odvojio kao samostalna država u personalnoj uniji s Danskom. Godine 1920. pripao joj je plebiscitom sjeverni Schleswig. Za politički život između dvaju svjetskih ratova karakterističan je zajednički nastup vodećih stranaka. Nakon velike gospodarske krize provode se socijalne reforme, zbog čega se smatra »državom blagostanja«. Iako je Danska 1939. sklopila ugovor o nenapadanju s Njemačkom, njemačke su trupe već 9. IV. 1940. provalile u zemlju i okupirale ju. Danska je pružala otpor na različite načine, među ostalim i osnutkom Danskoga vijeća u Londonu, spašavanjem Židova ilegalno ih prebacujući u Švedsku. Zbog otpora je 1943. srušena vlada, kralj Kristijan X. interniran, a vojska raspuštena. Godine 1944. Island prekida personalnu uniju. Nakon II. svjetskog rata na vlasti se smjenjuju socijaldemokrati i liberali, često u koaliciji s drugim strankama. Kralja Kristijana X. naslijedio je 1947. sin Fridrik IX. Članicom NATO-a Danska je postala 1949. pa je pristupila Europskom vijeću; 1952. sudjeluje u osnivanju Nordijskoga vijeća. Ustavom od 1953. uveden je jednodomni parlament. Članica Europske udruge za slobodnu trgovinu Danska je postala 1960. U 1960-ima i 1970-ima dominiraju socijaldemokrati: 1962–68. i 1971–72. premijer je bio Otto Jens Krag, a 1972–73. i 1975–82. Anker Jørgensen. Između njih su razdoblja vlasti liberala: 1968–71. premijer je Hilmar Baunsgaard, a 1973–75. Poul Hartling. Godine 1972. umro je Fridrik IX. (naslijedila ga je kći Margareta II.), a nakon referenduma u listopadu Danska je pristupila Europskoj ekonomskoj zajednici. Koalicijska vlada desnih i centrističkih stranaka premijera Poula Schlütera formirana je 1982. kao prva konzervativna vlada od 1894. Socijaldemokrati su ponovno na vlasti od 1993., kada premijer postaje Poul Nyrup Rasmussen. Tijekom 2001–11. na vlasti je bila koalicija desnog centra; 2001–09. premijer je bio Anders Fogh Rasmussen, a 2009–11. Lars Lokke Rasmussen. Od 2009. Grenland ima veći stupanj autonomije. Koalicija lijevog centra koju su vodili socijaldemokrati vladala je 2011–15., s premijerkom Helle Thorning-Schmidt. Na parlamentarnim izborima u lipnju 2015. pobijedila je koalicija konzervativnih i desnih stranaka, koju je predvodio Lars Lokke Rasmussen. Bio je premijer do izbora u lipnju 2019., na kojima socijaldemokrati osvajaju relativnu zastupničku većinu, a njihova predsjednica (od 2015) Mette Frederiksen postaje premijerka koalicijske vlade.


Politički sustav
Prema Ustavu od 5. VI. 1953. Danska je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Na čelu je države monarh. Izvršnu vlast obavlja vlada na čelu s premijerom, koja je za svoj rad odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast ima Narodna skupština (Folketing) sa 179 zastupnika (uključujući po 2 zastupnika koja imaju Ferojski otoci i Grenland). Zastupnike biraju izravno građani za mandat od 4 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud, čije suce (kao i suce drugih sudova) imenuje ministar pravosuđa na prijedlog neovisnog Vijeća za imenovanje sudaca. Administrativno je Danska podijeljena na 5 regija. Grenland ima samoupravni položaj, primjenjuje državne zakone i administrativne akte posebne važnosti tek pošto ih razmotri lokalno Nacionalno vijeće; samo su vanjska politika, obrana i monetarna politika u nadležnosti središnje vlasti. I Ferojski otoci imaju znatan stupanj autonomije, osim u području vanjske politike, obrane, sigurnosti, pravosuđa i monetarne politike. Nacionalni praznik: Dan Ustava, 5. lipnja (1849).



I sve što uzištete u molitvi verujući, dobićete.
Proverite da li ste zaista dobar čovek. Pomozite onima koji vam ne mogu uzvratiti.

Ako Kosovo nije naše, zašto od nas traže da im ga damo?
Ako je njihovo, zašto ga onda otimaju?
Ako već mogu da ga otmu, ne znam što se toliko ustručavaju?
Nazad na vrh Ići dole
http://forumopsima.serbianforum.info/forum

AutorPoruka
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:52

Danska - Page 10 35857434_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:52

Danska - Page 10 35857433_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:53

Danska - Page 10 35857432_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:53

Danska - Page 10 35857431_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:54

Danska - Page 10 35857430_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:54

Danska - Page 10 35857428_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 30 Jan 2022 - 14:55

Danska - Page 10 35857429_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 8:55

Danska - Page 10 35857438_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka



Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:09

Danska - Page 10 35857447_m
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:09

Danska - Page 10 35857446_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:09

Danska - Page 10 35857445_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:10

Danska - Page 10 35857444_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:10

Danska - Page 10 35857443_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:11

Danska - Page 10 35857442_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:11

Danska - Page 10 35857441_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:11

Danska - Page 10 35857439_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 24 Feb 2022 - 9:12

Danska - Page 10 35857440_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
biljana
prijatelj
prijatelj
biljana


Irska Ženski
Broj poruka : 64935
Datum upisa : 21.11.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimePet 25 Feb 2022 - 21:50

Danska - Page 10 A81458d74d5edc922e68c60cb67d6c34d711870b


Priroda nije samo sve što je vidljivo oku .. ona uključuje i unutarnje slike duše.
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
biljana
prijatelj
prijatelj
biljana


Irska Ženski
Broj poruka : 64935
Datum upisa : 21.11.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimePet 25 Feb 2022 - 21:51

Danska - Page 10 28f4b0776a0b73dba3126dd1ebc2466fa570a440


Priroda nije samo sve što je vidljivo oku .. ona uključuje i unutarnje slike duše.
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:18


Danska - Page 10 35857372_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:19

Danska - Page 10 35857454_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:19

Danska - Page 10 35857453_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:19

Danska - Page 10 35857452_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:20

Danska - Page 10 35857451_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:20

Danska - Page 10 35857450_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:20

Danska - Page 10 35857448_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeČet 3 Mar 2022 - 13:21

Danska - Page 10 35857449_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeNed 6 Mar 2022 - 11:59

Danska - Page 10 38347863_m


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
dođoška
Adminka
Adminka
dođoška


Bedž : kraljica
Norveška Ženski
Broj poruka : 236743
Datum upisa : 30.03.2020

Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitimeSre 30 Mar 2022 - 20:29

Danska - Page 10 Rosenborg-Castle-Denmark.md


"Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kad smo drugačije budni?"
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Danska - Page 10 Empty
PočaljiNaslov: Re: Danska   Danska - Page 10 I_icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Danska
Nazad na vrh 
Strana 10 od 20Idi na stranu : Prethodni  1 ... 6 ... 8, 9, 10 ... 14 ... 20  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Možete odgovarati na teme u ovom forumu
Foto-forum :: Razne slike-other image :: Turizam-
Napiši novu temu   Odgovori na porukuSkoči na: