Foto-forum
nije teško biti fin,registracija za 3 sec i obavezno predstavljanje!!!
posle registracije neophodno je ulogovati se ...dakle korisničko ime i lozinka i slobodno krstarite forumom


ugodan boravak želi vam Zoki sa ekipom urednika
Foto-forum
nije teško biti fin,registracija za 3 sec i obavezno predstavljanje!!!
posle registracije neophodno je ulogovati se ...dakle korisničko ime i lozinka i slobodno krstarite forumom


ugodan boravak želi vam Zoki sa ekipom urednika
Foto-forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


The World in Photos
 
PrijemEventsRegistruj sePristupi
Zadnje teme
» Nju Orleans
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 2:26 pm od dođoška

» Aljaska
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 2:22 pm od dođoška

» Mario Eskobar Golderos-Zavera Mejn
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 1:47 pm od dođoška

» Lisa Ballantyne-Cesta iskupljenja
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 1:39 pm od dođoška

» Poezija i proza koju volimo
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 1:25 pm od dođoška

» dođoška
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 1:07 pm od dođoška

» Enes Kišević
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 12:57 pm od dođoška

» Miroslav Mika Antić
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 12:40 pm od dođoška

» Isidora Sekulić
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 11:38 am od dođoška

» Izabrane basne
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 11:10 am od dođoška

» Crna Gora
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 10:56 am od dođoška

» Svajcarska
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 10:54 am od dođoška

» Nepal
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 10:51 am od dođoška

» dekolte-grudi
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 9:10 am od Zoki

» ženske guze
Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeDanas u 9:08 am od Zoki

Traži
 
 

Rezultati od :
 

 


Rechercher Napredna potraga
Naj bolji poslanici
dođoška (236659)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Zoki (181544)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Ружа (169543)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
maraja (122180)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
BlackW (111592)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Doktor M (79536)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Daca* (74450)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
biljana (64935)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
djadja (61062)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Brzi (57960)
Moj Sombor - Page 2 I_vote_lcapMoj Sombor - Page 2 I_voting_barMoj Sombor - Page 2 I_vote_rcap 
Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Add This
Bookmark and Share




Napiši novu temu   Odgovori na poruku
 

 Moj Sombor

Ići dole 
2 posters
Idi na stranu : Prethodni  1, 2
AutorPoruka
Zoki
Funder
Funder
Zoki


Srbija Muški
Strelac
Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010
Godina : 62
Lokacija Lokacija : Sombor

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeČet Jan 31, 2013 12:05 pm

First topic message reminder :

Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/

AutorPoruka
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:48 am

Moj Sombor - Page 2 935846_224022374413373_1620001998_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:49 am

Moj Sombor - Page 2 935067_224022461080031_382637514_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:49 am

Moj Sombor - Page 2 988609_224022527746691_2065072199_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:50 am

Moj Sombor - Page 2 74922_224022784413332_1073756259_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:51 am

Moj Sombor - Page 2 1002137_224023004413310_1456460745_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:51 am

Moj Sombor - Page 2 15985_224023241079953_124598396_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:52 am

Moj Sombor - Page 2 75511_224023254413285_10181302_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:53 am

nekoliko slika sa subotnjeg održanog Somborskog kotlića 2013
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder



Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Jul 22, 2013 8:54 am

Moj Sombor - Page 2 557280_224023664413244_1731549278_n
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder
Zoki


Srbija Muški
Strelac
Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010
Godina : 62
Lokacija Lokacija : Sombor

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimeNed Jan 26, 2014 11:36 am

Županijska zgrada u Somboru je veliko i lepo zdanje koje svojim izgledom privlači pažnju prolaznika. Nalazi se u najužem delu grada, okružena je zelenilom, što je još više čini dopadljivom. Ona je vredna ne samo kao arhitektonsko i graditeljsko delo, nego se u njoj nalazi više znamenitosti, zbog kojih je često turisti posećuju, razgledaju i obilaze.
Moj Sombor - Page 2 Zupanija1
Županijska zgrada je građena u dva maha. Marta 1975. godine imala je 201 prostoriju. Dugačka je 95, a široka 86 koraka.
Županije su administrativno-teritorijalne jedinice upravne vlasti, nastale u jedanaestom veku, kada se mađarski kralj Ištvan I trudio da se mađarska nacionalna individualnost i državnost ustale i afirmišu. Vlast župana i županija rasprostirala se dokle je dopirala moć tvrđave, koje su u staro vreme bile i sedište ovih upravnih organa.
Moj Sombor - Page 2 B_250_250_16777215_00_images_stories_vesti_zgrade_zupanija2
Županijska zgrada u Somboru

U ovim krajevima postojale su dve županije, bodroška i bačka. Sambor sa okolinom pripadao je bodroškoj. Njeno sedište nalazilo se u Bodrogu koji su na levoj strani Dunava, naspram baranjskog Zmajevca, 1241. godine uništili Tatari. Posle tog istorijskog događaja skupštine bodroške županije održavaju se u Hajsentlerincu i Coborsent-mihalju (prvobitni naziv Sombora). Nakon mohačke bitke 1526. godine i propasti Mađarske i dolaska Turaka  1541.  godine  u  Coborsentmihalj,  županije kao administrativno teritorijalne jedinice se gube, jer Turci umesto njih imaju nanije, pašaluke, sandžakate. Tako se i u Somboru (ovim imenom prvi put zabeležen u turskom defteru 1543. godine) nalazi sedište nahije-sreza, a tu je i kadiluk, predstavništvo više sudske vlasti.
Nakon trećeg neuspelog pokušaja Turaka da osvoje Beč 1683. godine menja se ratna sreća i austrijske vojne snage potiskuju Turke iz Srednje Evrope, tako da je i Sombor oslobođen 1687.
Austrijski car Leopold 1699. godine daruje službeni pečat i diplome bačkoj i bodroškoj županiji. Obe županije se parniče oko veličine teritorije, što je i izvor prihoda, a nemaju ni stalno mesto prebivanja upravnih organa. Skupštine bodroške županije, na primer, održavane su čak i u Petrovaradinu, a ni 1717. godine se nije tačno znalo gde se nalazio Bodrog.
Rivalstvo među županijama vremenom biva sve manje i one od 1730. deluju kao sjedinjene uprave, premda je zakon o njihovom konačnom stapanju donesen 1802. godine.
Moj Sombor - Page 2 B_250_250_16777215_00_images_stories_vesti_zgrade_zupanija3Županije su prema propisu iz 1723. bile obavezne, da u zavisnosti od njihovog značaja i veličine, sebi podižu odgovarajuće zgrade. Ali je s tim išlo teže u bačkoj i bodroškoj županiji. Ipak, 1751. godine one od somborskog Magistrata - Opštine za 500 forinti kupuju grunt u blizini Gradske kuće i katoličke crkve. Međutim, pošto je od strane crkvenih vlasti prigovoreno kako nije zgodno da se zveka lanaca okovanih županijskih robova meša sa molitvama vernika i bogosluženjem, to je kupljeni grunt ostao prazan, da bi na njemu 1771. Pavle Krušper de Varbo, upravnik carskih dobara u Bačkoj, podigao sebi kuću (to je 1975. zgrada Istorijskog arhiva, preko puta od Stare katoličke crkve, čija je izgradnja započeta 1752. a tada i kasnije se u dvorištu sadašnjeg župnog dvora nalazila omanja crkva, preinačena od turske džamije). Samo, razlog za nepodizanje županijske zgrade nije jedino protest crkve, nego je tu bilo i drugih momenata. O stalno sedište bačko-bodroške županije otimali su se Baja, Sombor, Novi Sad, Bač i Kula, što je takođe moglo uticati na konačnu odluku gde da se podiže zgrada. Odlučila je carica Marija Terezija, koja se zauzela da Sombor bude sedište županije, i od 1786. godine Sombor je mesto županijskog značaja.
Županija tada nije imala svoju zgradu, nego je koristila prostorije franjevačkog samostana (danas župni dvor), plaćajući za njih kiriju. Tek 1802. godine se rade planovi zgrade. Od Magistrata se 1805. kupuje grunt, na staparakoj strani, ostrvo zvano “Pandur”. Ugovor o kupoprodaji grunta potpisali su veliki bačko-bodroški žutpan Andrija Odri, plemić od Pačira, Josip Latinović, plemić od Boršoda i Kaćmara, Marko Kovač iz Riđice, Ivan Šantula, sudija, Josip Latinović-mlađi, plemić od Boršoda, Simeon Antunović “od Aljmaša”, sudija Stipan Sučić, Ivan Mužšovski, arhivar županije, i predstavnici Magistrata.
Planova je bilo sa više strane. Župan Andrija Odri zauzeo se da zgrada bude zidana prema projektu Bauera, županijskog inženjera. Njegov plan je 1802. dostavljen na uvid i odobrenje Mađarskom kraljevskom naimesničkom veću, koje ga je i prihvatilo. Zidanje je početo 1805. godine.
Zgrada je 1807. bila pod krovom, a naredne 1808. radovi su u potpunosti završeni na zadovoljstvo graditelja i županijskih predstavnika. Tada je ustanovljeno da su sve obaveze županije prema izvođaču radova podmirene, ali podataka o vređ-nosti zgrade nema (bar ne za sada). Županijska arhiva ie 1809. preseljena u severoistočni deo nove zgrade.
To je prva faza gradnje!
Sadašnji izgled županijske zgrade u Somboru potiče iz 1882. godine. Dograđen je zadnji deo, sa dva bočna tornja.
 
Dogradnja je obavljena prema projektu arhitekte Julija Partoša Đule (rođen u Apatinu 1845, umro u Budimpešti 1916.). Ona je dozvoljena 16. jula 1879. godine. Predviđeni su troškovi od 320.000 forinti. Radovi su izvođeni pod nadzorom docenta Ferenca Dočara. Otpočeti su 20. aprila 1880. Županija je osnovala svoju komisiju od 12 članova. Za nadzornika radova  je postavljen Kozma   Kovač.
Vrednost gradnje iznosila je po prijemu objekta 332.800 forinti. Poslovi su završeni u predviđenom roku, tako da su okončani 16. septembra 1882. godine.
Zgrada je tada imala više prostorija nego 1975. kada ih je nabrojano dvesta jedna. Sada je manje prostorija - kancelarija zato što su zidovi “probijani” da bi se od jedne, dve i tri dobila jedna veća odaja
U  dvorištu  je izgrađen vodoskok. U  njegovoj blizini se nalazio i žbun trske, da bi podsećao na nekadašnji biljni svet ostrva “Pandur”, oko kojeg su se prostirale močvare, ševari i trstici.
Podizanjem zelenila oko županijske zgrade 1890. godine iščezao je prostor za pijace i vašare. Početkom devetnaestog veka glavno vašarište Sombora i okoline nalazilo se ovde. Tu su bile pijace, tu su održavani vašari, tu su se nalazili “klanteri” za privezivanje marve, jer je tu bila i stočna pijaca.
Tada nije postojala ni katolička crkva (sa dva tornja), čija je izgradnja započeta 1864, da bi bila završena 1903. godine, i predata na upravu monasima - ikaluđerima karmelićanskog reda.
Županijska zgrada spada u neoklasicizam, noviju imitaciju izgleda davnašnjih objekata iz antičkih vremena. U arhitektonskom smislu nije originalno delo, ali je zgrada, ipak, dala Somboru nešto što je lepo i privlačno, a posebno što je i korisno.
Ima dva sorata i građena je u obliku kvadrata.
Ono što zgradu posebno čini privlačnom nije samo njena lepota i veličina, nego su u njoj znamenitosti, koje je vredno navesti.
 
U velikoj sali to je, pre svega, slika Franca Ajzenhuta. Radio je 1896. godine i ovim monumentalnim slikarskim delom bačko-bodroška županija obeležila je i proslavila milenijum, hiljadugodišnji-cu od dolaska Mađara u Panonsku niziju i ove krajeve.
Slika nosi naziv “Senćanska bitka 1697.” i nalazi se na čelnom zidu sale. Rađena je na realistični način, sa puno detalja, biranim bojama, tema je kompoziciono vrlo uspelo rešena, a kako je platno veliko 28 kvadratnih metara to gledaoci imaju utisak da su ratnici na slici dati skoro u prirodnoj veličini. U prvom planu slike su austrijski vojnici, prelaze preko grudobrana Turaka koje su pobili. U srednjem deki slike je austrijski princ Eugen Savojski sa pratnjom. Njemu vojnici privode zarobljenog turskog Kisig Džafer pašu, dok se u pozadini ovog 'prizora nazire silovitost senćanske bitke, uz belasanje Tise, duž koje je ratnički kovitlac.
Autor slike Ferenc Ajzenhut bogato je nagrađen. Isplaćeno mu je 40.000 forinti i za taj novac se 1896. godine moglo kupiti 40 katastarskih jutara prvorazredne zemlje. Njegova slika “Senćanska bitka 1697” je rad izuzetne vrednosti. Pre svega, rađena je na platnu od 28 kvadratnih metara, tkanom u jednom komadu; autor je ispoljio mnoge slikarske vrline, ostavivši pokoljenjima delo trajne vrednosti. On se i dotle predstavio javnosti kao dobar majstor, ali je više za teme svojih dela uzimao Oriient, njegove pejsaže i ljude. Kada je bačko-bođVoška županija odlučila da i jednom slikom obeleži mađarski nacionalni jubilej nastala je potraga za Ferencom Ajzenhutom, koji je “lutao” po svetu. Molba, da se primi ponude iz Sombora, uručena mu je u persijskom gradu Teheranu. Pri-hVativši ponudu majstor se dao u izučavanje odeće i oružja iz vremena i s kraja XVII veka, te je na slici verno predstavio izgled austrijskih vojnika u mundirima, sa dugačkim puškama, i Turke u njihovim nacionalnim odelima, sa čalmama na glavama, zastavama, itd.
 
Ram slike je, takođe, malo umetničko delo veštačke pozlate, dok je na njegovoj gornjoj strani prikaz oružja i ratničkih zastava, uz lik apostola Pavla, zaštitnika bačkoJbodroške županije, i zastava plavo-crvene boje, kao znamenje županije.
Slika više nema novčanu, nego samo umetničku virednost. Bilo je ponuda da se otkupi, pojedini amateri su je preslikavali. Ona se i 1975- godine nalazi na mestu gde je postavljena pre skoro osam decenija, da bi uvek bila predmet radoznalog posmatranja. Stiče se utisak da se i scena slike “kreće” kako je gledaoci posmatraju sa raznih strana sale.
Autor ovog monumentalnog dela, Ferenc Ajzenhut, rođen je u Bačkoj Palanci 25. januara 1857. godine od oca Georga i majke Tereze. Roditelji su očekivali da će im sin postati trgovac, ali, njega je privlačilo slikarstvo, za koje je pokazivao veliko zanimanje od rane mladosti, ističući se kao dobar crtač. Napustio je rodno mesto i struku, otisnuo se u svet, da bi u Minhenu završio umetnieku akademiju, čiji je kasnije postao profesor. Umro je u Minhenu 1903. godine.
Bačko-bodroška županija opredelila se za sliku sa tematikom o senćamskoj bitki zato što je ovaj istorijski događaj bio na području Bačke, kod Sen-te i na Tisi. što su se među austrijskim vojnicima nalazili i Mađari pod zapovedništvom Pala Deaka i Karolja Palfiia, koje je Ferenc Ajzenhut na slici prikazao uz bok princa Eugena Savojskog, koji je na belom koniu (“čilašu”). Osim toga, u bitki je učestvovalo i do 500 Srba i Bunjevaca iz Sombora. Njih je predvodio kapetan Jajić.
Moj Sombor - Page 2 B_250_250_16777215_00_images_stories_vesti_zgrade_zupanija4
Slika Bitka kod Sente

Značaj senćanske bitke po promenu odnosa snaga u Evropi je velik. Turci se nisu mirili činjenicom da su morali napustiti velika prostranstva, na kojima su boravili i vladali jedan i po vek, i sultan Muetafa II se u leto 1697. godine, sa voiskom od 150.000 liud'i. uputio ka Budinuu i Beču. U isto vreme austrijski dvor je za komandanta vojske prema Turskoj postavio mladog i produzimljivog princa Eugena Savojskog (1663 - 1736.), koji je komandu preuzeo 12. jula 1697. Iz Pečuja se sa vojskom, preko Koluta i Sombora, gde se logoro-valo više dana, uputio u Petrovaradin, tada već solidno izgrađenu tvrđavu. Sultan Mustafa II je 11. avgusta 1697. godine u Beogradu, gde je istovremeno izvršeno prelaženje Dunava i Save, tako da se na austrijskoj strani nije znalo šta Turci sme-raju, hoće li napasti Petrovaradin ili će se uputiti drugim pravcem. Kada su Turci iz Banata prešli Tisu i zauzeli Titel, njihove namere su postale uočljivije. Njih je u stopu pratio Eugen Savojski, da bi u Sentomašu (Srbobranu) od kapetana Jovana Tekelije saznao da su Turci zauzeli Sentu, da je u toku pljačka i izgradnja mosta.
Jedanaestog septembra 1697. godine došlo je do silovitog juriša 70.000 austrijskih vojnika. Oni su za nekoliko sati potukli daleko brojniju tursku vojsku, čiji je poraz sa uzvišenja kod Ćoike, iz Banata, posmatirao sukan, koji se već prebacio preko mosta i iščekivao da to učini i njegova vojska, kako bi se produžilo, ne prema Segedinu i Budimu, nego prema istočnoj Mađarskoj i Brđelju.
Poraz Turaka bio je potpun. Na ratištu je poginulo ili se u Tisi udavilo do 40.000 vojnika, (u drugom izvoru podataka se narodi 28.000) da bi sultan Mustafa II sa nešto pratnje i svojim haremom izbegao u Tetmišvar, koji su 1696. godine bili povratili, i odatle je produžio za Beograd.
Pored izginulih Turci su u senćanskoj bitki izgubili 80 topova, 180 metričkih centi puščanog naboja, 280 metričkih centi baruta, 4.500 topovskih đuladi, 523 bombe, 6.300 granata, 62 broda, 600 kamila, 1.500 grla marve, 7.000 konja, 9.000 kola, 423 ratničke zastave, tu je nađen i pečat glavnog vezira. Turci su među poginulima izgubili velikog vezira Muhameda Elmeisa, Ibrahim pašu, Jaši i pašu, Muhamed Blidžu, zapovednika janiča-ra, te 57 viših oficira, dok su gubici austrijske vojske bili mali. O samoj bitki Eugen Savojski je javljao pretpostavljenima u Beču da su bili “neopisivi prizori krvoločnosti”. On je komandovao sa 52 bataljona pešadije, 112 eskadrona konjice, imao je 60 topova. Uočavajući pravi trenutak za napad Eugen Savojski je u roku od nekoliko sati izvojevao pobedu i njenim ishodom Turci su odbačeni preko Save i Moriša u Banatu, što je 1699. godine potvrđeno Karlovačkim mirom.
Za pokazano umeće na bojnom polju i velike zasluge u korist Austrije vojskovođa Eugen Savojski je bogato nadaren i bio slavljen. Njemu je 1699. godine u trajmo vlasništvo poklonjen baranjski sijahiluk.
U velikoj sali županijske zgrade nalaze se još neka znamenja,  koja govore  o  davnašnjoj  istorij-skoj  prošlosti.  Na tavanici  su pet grbova,  dati u bojama. To su grbovi zemalja koje su bile pod jurisdikcijom Mađarske; Slavonija (i grb, zlatna kuna), Hrvatska (gnb u vidu crno-crvenog šahovskog polja), Dalmacija (grb u vidu tri lavlje zđatne glave) i Erdelj  (grb sa tvrđavom i drvećem). U sredini  tavanice  je gfb slobodnog kraljevskog grada Sorabora. Tu je postavljen oko 1968. godine, na me-sto gde su ranije bili, prvo mađarski a potom ju-goslovenski grb, koji su uništavani u zavisnosti ađ istorijskih promena.
Grb  slobodnog  kraljevskog  grada,   postavljen na tavanici sale, delo je akademskog vajara Euge-na Kočiša. Radio ga je prema originalu što se nalazi u Povelji carice Marije Terezije, iz 1749. godine, kojom je Soimbor dobio rang slobodnog i kraljevskog grada, za šta su preci  današnjih Sombo-raca   platili   150.000  forinti,   iskupivši   time  pravo na  samostalan  privredni, politički, kulturni  i ver-ski život, čime im je garantovano da posle ukidanja vojnih šančeva 1745. godine neće biti pretvoreni u “paoriju” i vraćeni u feudalno-kmetske društvene  odnose.  Somborci  su poveljom stekli pravo organizovanja   upravnog i svakog drugog života prema svojim materijalnim uslovima, nezavisni I od političkih namera županijskih vlasti, koje su bile predstavnici i nosioci politike plemstva.
Dva kipa, rađeni u gipsanoj tehnici, u prirodnoj veličini čoveka, postavljena su u sali kraj galerija. Prvi kip je Justicija, rimska boginja pravde, kćer boga Jupitera (u ruci drži tas, zavezanih je očiju), dok drugi kip predstavlja grčku boginju Atenu, kćer boga Zevsa. Atena je bila zaštitnica mudrosti, gradova, vojnih utvrđenja. Ovde je predstavljena sa kopljem u ruci i štitom kraj nogu.
“Sala grbova” je oveća posebna odaja. Nalazi se u prizemlju, levo od glavnog ulaza. Na tavanici su u bojama prikazani plemićki grbovi porodica Deri, Rudić, Latinović, Vujević, Knezi, Bakin, Stra-timirović, Vojnić, Gomboš, Vidaković, Sučić, Odri, Za!ko i Gabai-Horvat. Ovo su plemići iz bačko-bod-roške županije, ali nisu svi, jer ih je samo u Ne-meš Miletiću bilo daleko više (63). Nije prikazan ni grb somboirskih Markovića, verpvatno zato što je Sombor uživao poseban položaj i bio izvan uti-caja županijskih vlasti. Poznato ie, pak, da je car Leopold 1690. godine Duii Markoviću, koji je u Sombor i Bačku doveo 5.000 “katoličkih Raca” - Bunjevaca, darivao plemstvo, uz nabrajanje svih članova njegove porodice i braće. U Somboru su kao plemići živeli Popovići (prezime izmenjeno u Paphazi), Aksiimarkovići, Parčetići, Strilići, Fra-tričevići, itd.
U parku pred županijskom zgradom su pet spomen bista boraca riarodnooslobodilačkog rata. To su spomen biste Ernea Kiša, Kamenka Gagrčina, dr Vere Vrebalov-Gucunja. Vujadina Sekulića - Baneta i Ivana Parčetića; dok je na samoj zgradi, levo od ulaza, spomen ploča Dostavljena radi sećanja na 14. avgust 1941. godine, kada je u malom dvorištu zatvora iza Županije streljan Vujadin Sekulić - Bane, student, član KPJ od 15. jula 1941.
 
Ovim obeležjima se čuva i neguje uspomena na narodnoaslobodilački rat u ovom kraju, koji je organizovao i kojim je rukovodio Okružni komitet KPJ u Somboru. Pre oslobođenja, učestvujući u ilegalnom revolucionarnom radu, u somborskom okrugu poginulo je 190 članova KPJ, SKOJ-a i Narodnooslobodilačkog pokreta, a ukupno je bilo uhapšeno 958 lica.
Sa prostora ispred županijske zgrade puca pogled na glavnu ulicu Sombora i okolinu. Zelenilo je razgranato na svim stranama, te je šetnja ulicama prilika za odmor, razonodu, ali i da se još mnogo šta sazna o istorijskoj prošlosti grada, gde je županijska uprava prestala 1926. Od tada do 1975. godine zgrada je menjala više gospodara, korišćena je za razne namene, da bi se sada u njoj nalazila Skupština opštine, somborska. Njene sednice održavaju se u sali o kojoj je bilo reči.
(U velikoj sali je pre 100 i više godina bio drukčiji raspored sediSta i stolova. Dužinom sale, u vidu izdužene potkovice, nalazio se sto. U pročelju stola sedeli su župan, podžupan i veliki beležmik, dok su članovi županiij-sfke slcupštine stojali li sedeli. Unutar “potkovice” bilo je mesto za refeirente. Disikutanti su imali mesto u pročelju stola, do župana i beležnika. Znano je, taikođe, da je parket u velikoj sali bio postavljen pre 110 godina, a verovattaio iz toga vremena potiču i dve bele kalijeve peći. Poslednje molovanje sale obavljeno je oko 1895, da bi se 1975. godine ponovo pristupilo temeljitom uređenju i doterivanju sale. Zbog ovih radova slika “Senćanska bitka” je zaštićena zastorom od dasaka.)
Milenko Beljanski
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Zoki
Funder
Funder
Zoki


Srbija Muški
Strelac
Broj poruka : 181544
Datum upisa : 01.01.2010
Godina : 62
Lokacija Lokacija : Sombor

Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitimePon Feb 03, 2014 4:03 pm

Moj Sombor - Page 2 151233852187793125865419
Nazad na vrh Ići dole
https://foto-forum.forumsr.net/
Sponsored content





Moj Sombor - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Moj Sombor   Moj Sombor - Page 2 I_icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Moj Sombor
Nazad na vrh 
Strana 2 od 2Idi na stranu : Prethodni  1, 2

Dozvole ovog foruma:Možete odgovarati na teme u ovom forumu
Foto-forum :: Zabavni forum :: Video-
Napiši novu temu   Odgovori na porukuSkoči na: