Goa

Goa je indijska savezna država na zapadnoj obali Indijskog poluotoka. Goa graniči sa saveznom državom Maharashtra na sjeveru, Karnataka na istoku i jugu, dok se zapado od države nalazi Arapsko more. Država ima 1,450.000 stanovnika (2008.) i prostire se na 3.702 km2. Glavni grad države je Panaji.

Goa je dio obalne zemlje poznate kao Konkan , što je strmina koja se uzdiže do planinskog lanca Zapadnih Ghata, koji ga odvaja od visoravni Deccan . Najviša točka je Sonsogor , s nadmorskom visinom od 1.167 metara (3.829 stopa). Goa ima obalu od 160 km (99 milja).

Sedam glavnih rijeka Goe su Zuari , Mandovi , Terekhol , Chapora , Galgibag, kanal Kumbarjua, Talpona i Sal . Zuari i Mandovi su najvažnije rijeke, isprepletene kanalom Kumbarjua, tvoreći veliki estuarski kompleks. [34] Ove rijeke se napajaju jugozapadnom monsunskom kišom i njihov sliv pokriva 69% državnog zemljopisnog područja. [34]Ove rijeke su neke od najprometnijih u Indiji. Goa ima više od 40 estuarskih, osam morskih i oko 90 riječnih otoka. Ukupna plovna duljina rijeka Goe je 253 km (157 milja). Goa ima više od 300 drevnih spremnika za vodu izgrađenih tijekom vladavine dinastije Kadamba i preko 100 ljekovitih izvora.

Luka Mormugao na ušću rijeke Zuari smatra se jednom od najboljih prirodnih luka u Južnoj Aziji.

Većina zemljišnog pokrivača Goe sastoji se od laterita bogatih feri-aluminijevim oksidima i crvenkaste boje. Dalje u unutrašnjosti i uz obale rijeka, tlo je uglavnom aluvijalno i ilovasto . Tlo je bogato mineralima i humusom, pa je pogodno za poljoprivredu. Neke od najstarijih stijena na indijskom potkontinentu nalaze se u Goi između Molema i Anmoda na granici Goe s Karnatakom . Stijene su klasificirane kao trondjemeitski gnajs za koji se procjenjuje da je star 3.600 milijuna godina, datirano datiranjem izotopa rubidija. Primjerak stijene izložen je na Sveučilištu Goa .