Beč

Beč (njemački Wien, mađarski Bécs) je glavni i najveći grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja. Grad leži na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slovačkom i slovačkog glavnog grada Bratislave. Ima oko 1,65 miliona stanovnika (petina stanovništva Austrije). Simbol Beča je katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkog nadbiskupa. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk). Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).

Istorija
Beč su osnovali Kelti oko godine 500 p.n.e.. Godine 15 p.n.e. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskog Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije i Habsburgovaca i posljedično glavni grad Svetog Rimskog Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske monarhije. Bečko sveučilište osnovano je 1365. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država Austro-Ugarske. Grad su dva puta neuspješno opsjedali Turci (1529. i 1683.) Godine 1815. u njemu je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon poraza Napoleona, a koji se održao s manjim izmjenama sve do Prvog svjetskog rata. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo značenje se smanjuje. U doba hladnog rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.

Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-historijskim spomenicima iz doba Austro-Ugarske monarhije, raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati muzičari kao što su Beethoven ili Mozart. U gradskom središtu (Innenstadt) nalazi se veličanstvena katedrala sv. Stjepana te brojni spomenici uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. U neposrednoj blizini su i Bečka državna opera (Wiener Staatsoper), ulica Kärntner Straße - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kafane i slastičarnice kao i znameniti Ring - ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od 1980. godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, jazz barovima i priredbama svake vrste. Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu decembru kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenom (Weihnachtsmarkt) od kojih je najpoznatiji Christkindlmarkt koji se pred Gradskom vijećnicom održava od 1975. godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci Schönbrunn, Hofburg i Belvedere ili poznati muzejski kompleks Museumsquartier. Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD, Španije, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoevropskih, te arapskih i azijskih zemalja. 2005. godine Beč je ostvario oko 8,8 miliona noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja

JESTE LI ZNALI...
- da je 1700. godine Beč imao samo 80.000 stanovnika.
- da je 1736. godine jedna izdavačka kuća u Beču izdala prvi kuhar.
- da je 1752. grad Beč dobio zoološki vrt. Najstariji na svijetu.
- da je 1741. osnovan Burgtheater.
- da je od 1762. godine u Beču strogo zabranjeno istresanje noćnih posuda na ulice.
- da je 1770. Beč dobio novog, čudnog stanovnika. Riječ je o slonu koji je prebačen u zooloski vrt dvorca Schönbrunn.
- da je 1802. godine organizovana prva vožnja balonom (na Prateru).
- da od 1815. godine (od Bečkog kongresa) bečki valcer počinje osvajati plesne dvorane širom svijeta.
- da je 1824. godine u Beču predstavljen prvi omnibus sa konjskom zapregom (preteća tramvaja).
- da su 5. oktobra 1848. godine održani prvi izbori za bečku gradsku skupštinu. Iste godine je bila i revolucija.
- da je tek od 1878. godine djevojćicama dozvoljeno da polazu ispit zrelosti (maturu).
- da su bečki socijalisti 1890. godine prvi put proslavili 1. maj.
- da je 1893. godine Beč dobio prvu električnu uličnu rasvjetu (na Grabenu).
- da 1900. godine jednoj trećini Bečana maternji jezik nije bio njemački.
- da je 1901. godine (8. aprila) u Beču odigrana prva međunarodna fudbalska utakmica.
- da je 1910. godine Beč imao dva miliona stanovnika (najveći broj koji je Beč ikada imao).
- da je 1912. godine nakon aneksije BiH islam priznat kao vjerska zajednica u Beču.
(izvor, becka-raja.at)