Nemačka

First topic message reminder :



Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sFrancuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjema za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".

Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.

Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).

Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).

Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.

Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.

Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.

13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.

Rüdesheim je bajkoviti gradić u njemačkoj saveznoj državi Hessen koji posjećuju turisti iz cijeloga svijeta – ne samo zbog fascinantne arhitekture, nego i vina zbog kojeg je glasovit.

Zahvaljujući odličnom položaju, u Rüdesheimu su proizvodili vino još i drevni Rimljani, a ta se tradicija nastavila do danas.

Srednjovjekovni Stari grad i dijelovi utvrde, kao sto je primjerice Adlerturm, odlično su očuvani pa je prilikom posjeta ovom njemačkom gradiću lako zaboraviti na stoljeće u kojem živimo – osobito ako se popije previše vina u jednoj od autohtonih taverni s karakterističnim drvenim gredama.
(izvor, wish.hr)

U srcu Rüdesheima nalazi se čuvena uska uličica Drosselgasse.

Dugačka je 144 metra i široka tek dva, ali u sezoni je jedna od najživljih na svijetu. U gužvi turista ondje se pleše, uživa u živoj glazbi i zvucima trubača od ranog jutra do ponoći. U blizini ne nedostaje niti tradicionanih restorana koji poslužuju delicije tog kraja.
Od travnja do prosinca u pivnicama se za ugođaj pobrinu raznovrsni bendovi kako bi svatko mogao pronaći nešto po svojem ukusu.

Od početka desetog do ranog 19. stoljeća stara obrambena utvrda Brömserburg bila je u vlasništvu nadbiskupa Mainza. U 12 stoljeću je prenamijenjena u rezidencijalni dvorac.

U prošlosti se tvrđava nalazila izravno na rijeci Rajni i bila je potpuno okružena vodom. Zidovi deblji od dva metra i mastodontski stupovi uspješno su odolijevali svakom napadu.

Vojvodi od Longvillea pošlo je za rukom uništiti tek jugoistični dio. Nakon sekularizacije 1803. godine, dvorac je nekoliko puta mijenjao vlasnike sve dok nije pripao Rüdesheimu 1941.
Danas se ondje mogu razgledati eksponati vinskog muzeja, uključujući i spremnike za grožđe koji su stari više od stoljeća.



Rüdesheim je odlična destinacija za sve one koji uživaju u sportu i rekreaciji. Jedna od najpopularnijih je šetnja Rheinsteigom. Staza dugačka 320 kilometara prolazi desnom stranom Rajne i povezuje Bonn, Koblenz i Wiesbaden.

Staze su uglavnom uske, a ponegdje i strme, no ljubitelji prirode ih obožavaju jer se trud nagrađuje neprocjenjivim vizurama na rijeku i vinograde.

Pogodne su za ambicioznije pješačenje, ali i kraće šetnje. U ponudi je i vožnja kanuom i to dijelom Rajne koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

U Rheinstraße na obali rijeke, nalazi se Adlerturm, gotička kula sagrađena u 15. stoljeću kao dio gradske utvrde. Sa svojih 20,5 metara debelim zidovima, četiri kata i podzemnom tamnicom dostupnom samo kroz rupu u stropu, kula služi kao podsjetnik na burnija vremena.

Slavni pjesnik i književnik Johann Wolfgang von Goethe često je boravio u Adlerturmu tijekom posjeta Rüdesheimu kako bi uživao u prekrasnom pogledu na Rajnu.