Nemačka

First topic message reminder :



Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sFrancuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjema za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".

Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.

Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).

Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).

Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.

Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.

Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.

13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.

Ulm je grad u Nemačkoj, deo je savezne države Baden-Virtemberg, smešten na obalama Dunava.Ovaj nemački grad prvi put se spominje 854. godine, a Fridrih Barbarosa ga proglašava gradom 1164. godine.Ulm je rodni grad jednog od najgenijalnijih umova čovečanstva Alberta Ajnštajna.
Posle Drugog Svetskog rata Ulm je bio veoma razoren.Tokom decenija Ulm se iz ruševina razvio u savremeni grad kojeg čini skladan spoj arhitekture i duha starog grada Ulma s jedne, i zadivljujuće modernog grada sa druge strane.
Kao  gost  u  ovom  gradu  nećete  ni  primetiti  da  su  to  ustvari  dva  grada, Ulm  na  strani  Baden-Württemberg-a  i  Novi  Ulm  u  Bayern-u . Razdvaja  ih  on, Dunav.Oba grada  imaju  oko  170 000 stanovnika .Dok  šetate  pored  Dunava ,bedemom  koji  je  500  godina  star,  uživaćete  u  gracioznom plesu labudova – ukrasa Ulma.Spustite se niz uzano  stepenište do  Starog  grada. Mnoštvo  uskih  uličica, kaldrmisanih  podsetiće  vas  na  sve  ono  što  ste  učili  o  srednjem  veku. U  Starom  gradu  ulazite  u  ,,ribarsku  četvrt,, ,čućete  šum  malih  potočića  koji  se  svi  zajedno  slivaju  u Dunav. Zasigurno će vam zastati dah  kada  ugledate  sinonim  ovoga  grada  Ulmer Münster  katedralu.
Katedrala predstavlja velelepnu građevinu od koje zastaje dah. Sa najvišim crkvenim tornjem na svetu pravo je obeležje grada.Trg kod Katedrale, sa predivnim spojem istorijske i futurističke arhitekture, predstavlja neverovatno uzbudljivo mesto na kojem se okuplja kako domaće stanovništvo, tako i turisti koji žele iz što boljeg ugla da naprave fotografiju katedrale.Nikako ne treba propustiti priliku da liftom dođete do vrha katedrale.Ukoliko vam se posreći sa lepim vremenom, sa  vrha  katedrale  se  vide  vrhovi  Alpa  i  najviši  vrh Zugspitze , a  Ulm  vam  se  čini  kao  na  dlanu.
U daljem obilasku grada, “skockane” uličice odvešće vas do Gradske Većnice čiji je najstariji deo je nastao 1370. godine kao trgovačka kuća, a kao većnica se po prvi put pominje 1419. godine, dok je oko 1520. godine na nju postavljen bogato dekorisan astronomski sat.Na stepeništu većnice imaćete priliku da vidite rekonstruiranu letelicu Albrehta Ludviga Berblingera, legendarnog „ulmskog krojača”. Nažalost, njegovi pokušaji letenja pre dobrih 200 godina nisu urodili plodom: odlučujućeg dana povoljni vetrovi su „zakazali”, a „let” se završio u vodama Dunava.
Ulm krije još mnoge impozantne građevine i priče koje ih prate.

Minhen

Berlin