Vasilij Vasiljevič Kandinski

Vasilij Vasiljevič Kandinski  bio je ruski slikar i teoretičar umjetnosti. Kandinski se općenito smatra jednim od pionira apstrakcije u zapadnoj umjetnosti . Rođen u Moskvi, djetinjstvo je proveo u Odesi , gdje je završio Umjetničku školu u Odesi . Upisao je studij prava i ekonomije na Sveučilištu u Moskvi . Uspješan u svojoj struci, ponuđeno mu je mjesto profesora (katedra rimskog prava ) na Sveučilištu u Dorpatu (danas Tartu, Estonija). Kandinski je počeo studirati slikarstvo (crtanje života, skiciranje i anatomiju) u dobi od 30 godina.

Godine 1896. Kandinski se nastanio u Münchenu, studirao najprije u privatnoj školi Antona Ažbea , a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti . Vratio se u Moskvu 1914. nakon izbijanja Prvog svjetskog rata. Nakon ruske revolucije , Kandinski je "postao insajder u kulturnoj upravi Anatolija Lunačarskog " i pomogao u osnivanju Muzeja kulture slikarstva.  Međutim, do tada je "njegov duhovni pogled... bio stran argumentiranom materijalizmu sovjetskog društva"  i prilike su se ukazale u Njemačkoj, u koju se vratio 1920. Tamo je predavao u školi Bauhaus u umjetnost i arhitekturu od 1922. do zatvaranja nacista 1933. Zatim se preselio u Francusku, gdje je živio do kraja života, postavši francuski državljanin 1939. i stvorivši neke od svojih najistaknutijih umjetnina. Umro je u Neuilly-sur-Seineu 1944., tri dana prije svog 78. rođendana.